Institut briljantnih neuspjeha ima za cilj promovirati pozitivan stav prema neuspjesima. Riskirati, pogriješiti, i učite iz svojih iskustava: ovaj stav postaje sve važniji u našem društvu. Paul Iske i Bas Ruyssenaars
Mnogi se od nas ponašaju na način koji je rizičan jer smatramo da su negativne posljedice neuspjeha važnije od potencijalnih nagrada za uspjeh. Strahovi od gubitka posla, riskiranja bankrota, i koračanja u nepoznato veće su od prepoznavanja, status i ispunjenje koje će doći ako naša inicijativa bude uspješna. Naša nevoljkost da 'izvučemo vrat' pojačana je negativnim načinom na koji svijet oko nas gleda na neuspjehe. I kad stvari idu ok, zašto bismo preuzimali taj rizik? Međutim, važnost eksperimentiranja i preuzimanja rizika – što je možda čak i veće u ovim turbulentnim gospodarskim vremenima – ne treba podcjenjivati. Inače će dominirati prosječnost! Pretpostavimo da ste sebi postavili cilj pronaći brži trgovački put do Dalekog istoka. Vi organizirate sponzorstvo za svoje putovanje, i pobrinite se da imate najbolje brodove i posadu na raspolaganju u to vrijeme, i isplovio u zapadnom smjeru s portugalske obale. Međutim, umjesto da stignete na Daleki istok otkrivate nepoznati kontinent. Baš kao i Kolumbo, ako se pomaknete izvan granica poznatog onda često dolazite do neočekivanih otkrića. Napredak i obnova neraskidivo su povezani s eksperimentiranjem i preuzimanjem rizika – i s mogućnošću neuspjeha. Dom Pérignon se morao probiti kroz tisuće 'eksplodirajućih boca' prije nego što je mogao uspješno puniti šampanjac. A Viagra ne bi bila otkrivena da Pfizer nije pokazao odlučnost u svojoj dugoj potrazi za lijekom za liječenje vrlo različitog stanja, angina. Svijet u kojem živimo karakteriziraju sve veće promjene i složenost: u mnogim smo područjima života usred velikih promjena, kao što je pojava novih ekonomskih i političkih sila, i klimatske promjene. U isto vrijeme, prvenstveno kao rezultat interneta, naš globalno povezani svijet postaje sve manji. Stare 'barijere' udaljenosti, vrijeme i novac nestaju, s rezultatom da svatko može sudjelovati u razmjeni ideja i natjecanju. Globalno, natjecanje u područjima znanja, ideje i usluge, koji su od sve veće važnosti u našim gospodarstvima, se intenzivira. U ovom okruženju prosječnost neće biti dovoljna. Michael Eisner, bivši izvršni direktor tvrtke Walt Disney bio je uvjeren da će kazna za neuspjeh uvijek dovesti do prosječnosti, tvrdeći da: "Osječnost je ono za što se uplašeni ljudi uvijek zadovoljavaju". Ukratko, važnost pozitivnijeg stava prema preuzimanju rizika, eksperimentiranje, i usuđujući se na neuspjeh, raste. Takav stav postaje još relevantniji kada shvatimo i prihvatimo da su gore spomenuti ogromni pomaci popraćeni sve većom nesigurnošću. Prema guruu upravljanja strategijom Igoru Ansoffu ove neizvjesnosti ograničavaju mogućnosti kako pojedincima tako i organizacijama da planiraju unaprijed. Kako neizvjesnost raste, kao i potreba za onim što on naziva 'proaktivnom fleksibilnošću': sposobnost razmišljanja i djelovanja prije drugih, i sposobnost suočavanja s neočekivanim razvojem događaja i promjenama u našem okruženju. Da bismo se snašli u ovim turbulentnim vremenima, moramo naučiti 'navigirati', a ne kontrolirati i upravljati - a te se vještine razvijaju eksperimentiranjem, čineći pogreške, i učeći od njih. Gore navedene pomake i razvoj događaja prati sve veći broj ljudi koji trguju jamstvom ugovora o radu s organizacijom za karijeru poduzetnika, odlučiti se za veću fleksibilnost, slobode i rizika. U 2007 nizozemska gospodarska komora registrirala je rekordan broj 100.000 novi 'starteri'. A nizozemski sindikati predviđaju da će broj samozaposlenih rasti 550.000 u 2006 do 1 milijuna u 2010. Iako sve veći broj pojedinaca ide na ovaj korak, često su suočeni s nerazumijevanjem među onima oko njih ako njihov potez ne bude odmah nagrađen. Cilj Instituta briljantnih neuspjeha je promicanje pozitivnog stava prema neuspjehu. U ovom kontekstu izraz 'briljantan' odnosi se na ozbiljan napor da se nešto postigne, ali koji su doveli do drugačijeg ishoda i prilike za učenje – inspirativni napori koji zaslužuju više od prezira i stigme neuspjeha. Institut briljantnih neuspjeha je zamisao Dijaloga, inicijativa ABN-AMRO. Misija Dijaloga je poticanje poduzetničkog razmišljanja i ponašanja ne samo u poslovnoj zajednici nego iu društvu u cjelini, u svima koji mogu pridonijeti promjeni našeg stava prema 'greškama'. Kreatori politike, zakonodavci, a najviše rukovodstvo može pridonijeti pojednostavljivanjem propisa i osiguravanjem da se negativne implikacije neuspjeha zamijene pozitivnim poticajem da se "izvuče vrat". Mediji mogu igrati ulogu u izvješćivanju o pozitivnim posljedicama i učincima "neuspjeha". A svatko od nas može pridonijeti stvaranjem više 'prostora' za preuzimanje rizika i poduzetništvo u svom neposrednom okruženju, i biti osjetljiviji na 'pogreške'. Nizozemsku netoleranciju prema 'briljantnom' neuspjehu na web stranici Instituta ilustriraju oni koji su to doživjeli iz prve ruke. Nakon što je internetska tvrtka Bitmagic Michiela Frackersa propala u Nizozemskoj, Američke tvrtke ponudile su mu brojne atraktivne pozicije. Frackers: "Na primjer, mjesto generalnog direktora za Europu u Googleu. Ali nisam dobio nikakve ponude nizozemskih tvrtki. U Sjedinjenim Državama reakcija je bila…Dobro! Sada imate malo krvi na nosu… Svi kažu da više učiš iz svojih neuspjeha nego iz uspjeha. Međutim, čini se da u Nizozemskoj, mi to zapravo ne mislimo". Mnogi 'briljantni neuspjesi' rađaju se na tragu Kolumbovog otkrića Amerike. 'Izumitelj' radi na jednom problemu i srećom - ili bolje rečeno slučajnošću - pronalazi rješenje za drugi problem. Za onoga koji je radio na početnom problemu, i koji je suočen s neočekivanim rezultatima, često je – ali ne uvijek – 'teško' vidjeti izravnu primjenu za rezultate njihova rada – t.j. vidjeti vrijednost u njihovom 'neuspjehu'. Ali briljantan neuspjeh ne mora uvijek dovesti do neočekivanog uspjeha. Učenja mogu biti skrivena u samom neuspjehu. U 2007 'Društveno odgovorni' nizozemski poduzetnik Marcel Zwart započeo je razvoj dostavnog kombija na električni pogon za korištenje u gradskim središtima. Uvođenje ove vrste vozila značajno bi poboljšalo kvalitetu zraka u urbanim središtima s velikom gustoćom prometa. U Dodatku, planirao je u proizvodnom procesu koristiti mlade lokalne nezaposlene ljude s tehničkim kvalifikacijama. Osigurao je potreban početni kapital, tehnologija je bila "spremna za tržište", a istraživanje tržišta u Nizozemskoj i inozemstvu pokazalo je da postoji značajan prodajni potencijal. Međutim, unatoč svemu ovome, on se bori da pomakne projekt naprijed: investitori još uvijek vide previše rizika, Vlada ne smatra tehnologiju 'provjerenom' i kako bi se kvalificirao za subvencije, mora financirati projekt s 50-70% iz drugih izvora. Ovi faktori, zajedno sa složenim propisima, stvorili začarani krug i projekt je više-manje stao. Crno: „Naučio sam koliko je važno nikada ne podcijeniti koliko je ljudima teško gledati na projekt iz šire perspektive, gledati dalje od vlastitih neposrednih interesa. Ova vrsta projekta zahtijeva integrirani pristup od prvog dana – a to je ključna točka za samostalne poduzetnike. Rečeno je, uvođenje ove vrste vozila je bliže, i ako uspijemo oživjeti inicijativu, već smo poduzeli značajan broj koraka u pravom smjeru…” (prevedeni članak NRCNext 07/10/08)
