Organizaciones expertas ti' ciernes

Yaan bastantes teorías explican Ba'axten Jayp'éel organizaciones le ti' utia'al u kaambal ti' le fracasos., Ba'ale' óol tuláakal le máasewáalo'obo' ku táan a teorías apuntan "miaatsil", «clima’ yéetel "seguridad psicológica". Lelo'oba' le aspectos talam u entender, yéetel ya'ab menos wa táan tratando u implementar ti' u kajnáalo'ob Básica. Resulta kanik utia'al jump'éel Básica ma' chéen ch'a'abil., ciertamente ma' wa u fracaso le ch'aaj partida. Chéen ba'ale', u nivel lak, chéen ch'a'abil asab entender Ba'axten yaan diferencias ichil ka'ap'éel individuos ti' le fracasos ku.. Especialmente wa ka beetik jump'éel comparación le je'elo'oba' ichil jump'éel chowak período k'iin.. Aka: Ba'axten máax le jump'éel experto., Ba'ale' ma' u láak'?

Chess expert

Je'el k fijamos ti' le teorías yóok'ol bix ku beetubaj jump'éel experto, Ku ts'aik u sueco Karl Anders Ericsson (Ericsson, 1993; Ericsson, 1994; Ericsson, 2007) jump'éel tsool t'aanil utia'al le jela'anil in. Tu'ux yaan científicos argumentan u yilik bix bix u excepcionales ku táan determinadas tumen le Chich óolal., Ericsson afirma u contrario. Ericsson argumenta u jela'an "juntúul máak normal", jump'éel experto yaan ti' jump'éel cha'ana' ka'ansaj específico u leti' k'aaba' "beetik deliberada". Le beetik deliberada consiste ti' le je'ela' wook (Ericsson, 2006):

  1. Socialización yéetel le chun tuukulo'
  2. In kaxtik jump'éel entrenador u páajtal u establecer ku específicos
  3. Ma'alo'ob formas u P'iis le mejoras
  4. Sukbenilo'ob canales positivos ti' jump'éel retroalimentación continua yéetel inmediata
  5. Ma'alo'ob u representación le máximo rendimiento
  6. Formación desarrollada tumen le coach utia'al in kaxtik le máximo esfuerzo yéetel concentración
  7. Kanik aplicar le autoevaluación yéetel crear u propias representaciones le utsil desempeño.
  8. J a chíikbesik yo'osal u formación utia'al u generar le máximo esfuerzo yéetel concentración.

Yaan yaan talamilo'ob utia'al u bisik le teoría le nivel lak u le nivel organizacional.. Chuunil laat'a'; 1) le retroalimentación k'a'ana'an u inmediata yéetel 2) Le retroalimentación k'a'ana'an tsolik ba'ax jóok' k'aas exactamente yéetel ba'ax kun yantalto'on sido. U nivel lak, lela' chéen ch'a'abil u tuukul tukultik jump'éel tenista ku jaats' le wóolis báaxal yéetel juntúul entrenador ba'ax ku ya'alik inmediatamente ts'o'okole' ka ba'ax jóok' k'aas yéetel bix ku páajtal ma'alo'obkíinsiko'ob.. Lela' óol imposible ti' jump'éel Básica yéetel láayli' asab talamil utia'al organizaciones complejas bey le hospitales.. Tales organizaciones necesitarían nojoch cantidad datos utia'al tsáabaltio'ob áantaj le a'alajil t'aan perfecta.. Túun, wáaj Ba'axten Ericsson ku yáantik j jump'éel teoría yóok'ol le Buka'aj u ba'al ku le organizaciones.?

Jump'éel teoría Seguro utia'al ku beetubaj jump'éel experto leti' le 10.000 regla horas tumen Malcolm Gladwell (2008). Chéen le máax beetik jump'éel cantidad extrema u intentos u entrenar jump'éel habilidad, Leti' ku acercará ti' le nivel juntúul experto. Ericsson, ba'ale' ma' comparte le creencia yéetel analiza le ma'alobil le formación. (Bix u mencionó ka'achij). Jump'éel ejemplo jump'éel beetik deliberada u ka'anal calidad le le aj báaxalo'ob ajedrez ba'ax ku yéets'tiko'ob partidas famosas yéetel comprueban jáan wa u kaajil tu'ux le le “Derecha” Leti' le kaajil tu'ux le nuxi' j-ka'ansajo' xan ts'o'ok yéeyik. Ericsson (1994) chíikbes u aj nukuch-ka'ansajo'obe' ku entrenaban k'ajlayo' ku meyajo'obi' ya'ab menos horas ku aquellos cuyo kaambalilo'ob consiste ti' báaxal tantos partidos bey ka' taalaken páajtal.. Le ch'aaj waye' jach ma' jach u cantidad u, Ba'ale' le ma'alobil le formación jach Páaybe'en. Afortunadamente, le cantidad errores ti' le jach kano'obi' le hospitales ma' le tantos bey le pelotas jump'éel jugador tenis tu p'uchaj tu páawo'ob ti' u xook.. Tune', le beetik deliberada le tuukulo'obo' utia'al aplicar le beetik diaria ti' le organizaciones., Tuméen chéen yaan tantos errores ti' le kaambal. Jump'éel ma'alob u jump'éel Básica mejore jach, tune', kaambal ti' u errores bix u haría jump'éel experto..

Le ba'ala' juum Jach ma'alob utia'al u jaajil nivel lak.. Je'el paalo' je'el ku beetubaj u láak' Roger Federer siempre yéetel ken u sigan le waxak wook Ericsson.. Ma' jach sorprendente ti' le teoría Ericsson bixake' ampliamente criticada.. Ti' 2014 jump'éel meyaj ku entero ti' le pikil académica Intelligence u dedicó u refutar u afirmaciones. (U Bruin, Cocinar, Nukuch ka'anal najo'ob ti' Leppink & Campamento, 2014; Ackerman, 2014; Grabner, 2014; Hambrick et ti' le., 2014). Le ba'ala' ts'o'ok úuch u láaj bis ti' jump'éel cantidad significativa ti' investigación yóok'ol uláak' determinantes le yaan. (COEFICIENTE INTELECTUAL, pasión, pecsaj óol), yéetel jejeláas conclusiones yóok'ol le influencia le beetik deliberada yaan le nivel yaan juntúul wíinik. Ba'ale' óol tuláakal xook lu'umo'oba' jump'éel efecto positivo significativo. Beyxan ti' kaambalilo'ob le nivel lak, bey xan ku séen realizado yaan xook yóok'ol le nivel macro ku.. Jump'éel xook a'ala'an ti' le prestigiosa pikil Nature (Yin et ti' le., 2019) Je'ebix., concluye u mejora le rendimiento ku yaantal ti' le organizaciones ka' jump'éel ba'alo' específico yéetel ma' ka' jump'éel cierta cantidad errores.

Le literatura científica láayli' ma' u tsolik completamente wa kanik wa ma' ka' le fracasos ti' organizacional.. Óol tuláakal le máasewáalo'obo' ku xook yóok'ol le je'elo'oba' organizacional kéeen ts'o'okok yéetel: “jump'éel k'eexpajal miatsil k'a'abéet…”. Ti' in óolnake', táan a recomendaciones ya'alik ma'alo'ob cantidad juum., meentik recomendaciones similares bastante inútiles yo'osal le administradores yéetel le maxo'ob u formulación kanata'al jkuucho'ob. U nivel lak, le juum ts'o'ok sido motivo determinación ba'ax concretos.. Jump'éel teoría u páajtal u tsolik ba'ax ku yúuchul ichil le niveles (wíinik yéetel Básica) Chúuns desaparecido. Ku ts'o'okole', ma' in wa'alike' in kaambal ti' le fracaso ka'ansaje' táan garantizado ka jump'éel Básica yaan ti' le yáantajo'ob ti' jump'éel Básica je'elo'oba'.. Le beetike' k'a'abéet investigar yóok'ol le. Chich óolal.’ wa. COEFICIENTE INTELECTUAL.’ ti' le Básica utia'al u kanik, bix juntúul experto kaan le Básica yéetel ba'ax jejelas falla determina le Buka'aj u ba'al ku. In yáax xook argumenta kuxtal fracasos "k'aas" yéetel "ma'alo'ob", Ba'ale' ba'ax ku beetik u le fracaso bixake' jach brillante k'a'abet láayli' asab investigación. Le beetike' concluiré yéetel le t'aano'obo' Ericsson. (1994):

"Jump'éel t'aan verdaderamente científico ti' le rendimiento excepcional k'a'ana'an describir completamente seen le ma'alo'ob conduce jump'éel rendimiento excepcional bey le yáantajo'ob genéticas yéetel adquiridas ka tu median".

Referencias

  • Ackerman, P. L. (2014). Tontería, sentido común, ka ciencia le yo'osal u le expertos jóok'eno'ob: Chich óolal yéetel diferencias individuales. Na'at, 45, 6-17.
  • U Bruin, Un. B., Cocinar, E. M., Nukuch ka'anal najo'ob ti' Leppink, J., & Campamento, G. (2014). Practicar, na'at, ka disfrute ti' ajedrecistas novatos: Jump'éel xook prospectivo ti' le p'isibij asab temprana ti' jump'éel ajedrecística xook. Na'at, 45, 18-25.
  • Ericsson, K. Un. (2006). Influencia le yaan yéetel le beetik deliberada ti' le ma'alo'ob jump'éel desempeño experto superior. Le manual Cambridge yaan yéetel desempeño experto, 38, 685-705.
  • Ericsson, K. Jump'éel., & Carisma, N. (1994). Rendimiento experto: U ba'ax ka kaambal. Psicólogo estadounidense, 49(8), 725.
  • Ericsson, K. Jump'éel., Krampe, R. T., & Tesch-Römer, C. (1993). Le ju'uno' le beetik deliberada ti' u kaambal le yo'osal u expertos jóok'sa'al. Revisión psicológica, 100(3), 363.
  • Ericsson, K. Jump'éel., Prietula, M. J., & Coca-Cola, E. T. (2007). Le sukbenilo'ob juntúul experto. Harvard Business Review, 85(7/8), 114.
  • Nukuch ka'anal najo'ob ti' Gladwell, M. (2008). Afloramientos: Le k'ajláayo' le éxito. Jach, Marrón.
  • Grabner, R. H. (2014). Le ju'uno' u na'at utia'al u rendimiento ti' le dominio le yaan prototípica ti' le ajedrez. Na'at, 45, 26-33.
  • Nukuch ka'anal najo'ob hambrick, D. Z., Oswald, F. L., Nukuch ka'anal najo'ob ti' Altmann, E. M., Nukuch ka'anal najo'ob ti' Meinz, E. J., Nukuch ka'anal najo'ob ti' Gobet, F., & Nukuch ka'anal najo'ob Campitelli, G. (2014). Beetik deliberada: Le je'elo' tuláakal Ba'ax k'abéet ti' ku beetubaj jump'éel experto?. Na'at, 45, 34-45.
  • Yin, Y., P'u'uk, Y., Evans, J. Jump'éel., & P'u'uk, D. (2019). Cuantificación le dinámica fracaso ti' tuláakal le ciencia, startups yéetel seguridad.. Ku, 575(7781), 190-194.