Te opuaraa

I te pae hopea o te mau matahiti 80, e rave rahi mau taata ino tei tamata i te faahoturaa i te ino-ore e te ino ore.

Noa'tu te tahi mau feââraa matamua, ua faaoti atoa o Pani i te hamani i te hoê ava iti ha'iha'i; te hoê pene tei titauhia ia haavî i te matete no te fare holane e te mau makete no te fenua ê ê…

Te reni arata'i

Ua tu'u te fare tupa'i hoho'a vahine i te tau ve'ave'a o te matahiti 1988 e ava iti ha'iha'i (0.5%). No to'na mana'o e, aita e ava ta'na no te mea ua ri'ari'a roa ho'i te taata faatîtî e aita roa'tu e ava i roto. Ua ma'iti ratou i te i'oa 'etaeta' o te i'oa o te hapû. Aita te i'oa e itehia i ni'a i te i'oa no te mau tumu no te parururaa.

Te hopearaa

I te haamataraa, ua manuia te hatua e ua ite, i te matete o te utuafare e na te ao atoa nei, te hoê matete rahi i rotopu i te hoê ava. Tera râ,, e pae matahiti i muri a'e i to'na faaî-raa-hia, te Hatua Hatua, hoê a'e taime i Holane, faatea ê atu i te makete i muri a'e i te manuïaraa matamua.

Te tuu nei te hoê pereoo Yoep van 'hek i roto i ta'na amuiraa hou te matahiti apî i te matahiti 1989 aita to te Hatua e au ore i te e'a no muri iho.

" Te au ore nei au i te reira i teie nei. Ha tapoi ua ite oe i te reira, tera te hoho'a e faatitiaifarohia o te reira. O taua mau ta'i ra e hoê matahiti e aore râ, 40 o vai i piha'i iho ia oe e te mau taviri o to raua pereoo. no ni'a i te tamaiti! Te ti'a nei au i ô nei i te tahi tâtâîraa no te riro mai. Haere e maamaa, haere i roto i te pureraa e haere nei i roto i te pihaa ta'ue. I muri iho eiaha e inu ma te ore e inu, TE HA'APĀPĀ HA'I ".

Ua riro teie ino ei ati rahi no te ava iti ha'iha'i.

Taa ê noa'tu i te hopea o Yoep van 't Hek, ua faaiti atoa te mau taata i te tata'uraa a te mau taata. E mea faufaa ore te ava'e no Te mau Fare Haapiiraa a Te mau Hau Amui no Arabia no te faarii i te mori i Arabia i roto i te tama'i.

I roto i te '91 Te tahi atu rave'a tei taui i te tahi atu rave'a faatiti'aifaro na roto i te tauiraa i te Buckler na roto i te hoê ava ha'iha'i roa, aita râ e faufaa. I roto atoa i te taoraraa afata teata e te hoê vahine ma'i manuïa tei nee i ni'a i te auri o te hoê pere taita e te pŭpŭ faaanaanataeraa, aita ïa i faati'ahia ia huri i te opape.

Te mau haapiiraa

I te toe'a o Europa, e manuia rahi noa â te Hatua, tera râ, i Holane, ua mo'e te arero. I muri a'e ra ua tu'inohia te i'oa Amstel i raro a'e i te tapa'o Amstel, e mea puai mau te huru parau ti'a no te pato'i i te mau faaooo ite-ore-hia.

E mea iti roa ta te taata e nehenehe e rave no ni'a i te 'Buckler Effect'. Tera râ, mai te mea e, te mauiui nei outou te taiete i te mau ati ta outou iho mau hape, e mea maitai ïa ia: 1) haaparareraa mana'o ti'a (e te ve'a), 2) hamani i te parau faaite papû, 3) tei roto ratou i te ati e i ni'a a'e i te mau mea atoa: 4) te tomoraa mai e, ua rave orua i te hape (no te papa'i i te mau haapiiraa no ananahi).

Ei hi'oraa, ua rave maitai roa ïa o Apple i te reira a faananea ai te feia faa'ite i te mau blogs i te hoê ino i te i Tapiri. Na roto i te tomo-oioi-raa'tu i roto i te hape e te titauraa ia tata'i i te reira, ua rahi noa'toa'tu te aroha no te reira.

Taata papa'i: Te mau papa'i ve'a faatere IUXM
Te mau rave'a; a.m.. Te tahi atu mau taata, 23 Me 2005, Vave maere, p. 105.

Te tahi atu MAU MANUÏA ORE MARAMARAMA

Na te taata e haapa'o i te huru oraraa i roto i te rapaauraa i te mafatu?

A ara i te fifi no te huero moa. Ia anaanatae ana'e te mau pŭpŭ, e ani râ na mua i te tapa'o faaite, i reira a hi'o maitai e, te vai ra anei ta outou mau rave'a no te horo'a i taua hopoi'a ra no te haapapûraa. E te mau opuaraa no ni'a i te arairaa, e mea fifi noa ïa, [...]

No te aha te manuïa-ore-raa e riro ai ei ma'itiraa…

A farerei mai ia matou no te hoê piha raveraa ohipa e aore râ, te hoê a'oraa

E aore râ, e pii ia Paulo Isake +31 6 54 62 61 60 / Tai Ruysenaars +31 6 14 21 33 47